Svakom je jasno da školski uspjeh gladnog i umornog dijeta ne može biti dobar. Dugoročno gledajući, zdravi životni stil i način života usvajaju se u djetinjstvu te ostaju za cijeli život kao zalog zdravlja. Slijede neke upute koje će pomoći u očuvanju i unaprjeđenju zdravlja vaše djece, te poboljšati njihov uspjeh i snalaženje u školi.

Pravilna prehrana:

Osnovno u prehrani djece je njena raznovrsnost, jer niti jedna namirnica ne sadrži sve ono što je organizmu potrebno. Glavni obroci (doručak, ručak i večera) ne smiju se preskakati, a obrok pripremljen kod kuće uvijek ima prednosti pred gotovim kupljenim. Voće i povrće dijete treba jesti svakodnevno nekoliko puta. Mlijeko i mliječni proizvodi te namirnice od punog zrna žitarica (integralni kruh i tjestenina) nezaobilazni su dio svakodnevne prehrane. Slastice i zašećerene napitke treba već u ovoj dobi konzumirati samo umjereno. Ovih se načela prehrane valja pridržavati ne samo kod primjereno uhranjenog djeteta već i kod onog koje bi trebalo izgubiti ili pak dobiti na težine. Nadam se da nije potrebno naglašavati kako u životu djeteta nema mjesta za alkoholu i pušenju.
Doručak je nezaobilazan:

Nakon buđenja razina energije je niska. Doručkom se unosi energija u organizam. Istraživanja su pokazala da doručak poboljšava pamćenje, razumijevanje i pridonosi boljem raspoloženju u školi.

Tjelesna aktivnost:

Nakon godina provedenih u igri i nesputanom kretanju od učenika se očekuje da mirno sjedi i više sati dnevno. No tjelesna aktivnost je neophodna za optimalan rast te tjelesni i duševni razvoj djeteta. Prema suvremenim preporukama djeca bi trebala biti tjelesno aktivna najmanje 1 sat dnevno. Izbor sporta se može prepustiti djetetu, jer svaka je tjelesna aktivnost korisna, no posebno je to u ovoj dobi atletika, gimnastika i plivanje.
Koštano-mišićni sustav i kralježnica:

Roditelji su obično zabrinuti zbog teških školskih torbi. Torbe jesu teške, po nekim mjerenjima čak i preko 7 kg, no upravo je tjelesna aktivnost ta koja će ojačati i sačuvati koštano-mišićni sustav učenika, uključujući i kralježnicu. Osim toga, torbu treba obvezno nositi na oba ramena, a djecu treba poticati na pravilno držanje. Pregled kralježnice sastavni je dio pregleda djeteta pri upisu u školu, provodi ga školski liječnik, a ponavlja se u petom razredu prilikom sistematskog pregleda, te u šestom razredu kao samostalni pregled.
Zdravlje zubi:

Zubni karijes jedna je od najrašireniji bolesti školske djece. Kako bi spriječili pojavu karijesa zube treba prati dva puta dnevno zubnom pastom koja sadrži flour, te se pravilno hraniti kako bi zubi bili zdravi i čvrsti.
Igra i prijateljstva:

Roditelji, nemojte zaboraviti da su vaši prvašići, iako su krenuli u školu još uvijek djeca, a da je igra nezaobilazan dio djetinjstva. Druženje sa vršnjacima također je dio zdravog odrastanja. Zbog toga osigurajte svom školarcu prostor i vrijeme za igru, idealno u prirodi s prijateljima.
Spavanje:

U ovoj dobi dijete treba spavati 10 pa i 12 sati dnevno. Ako dijete rano ustaje treba rano leći, što je i inače preporučljivo u ovoj dobi (oko 20h). Bitna je higijena spavanja koja podrazumijeva ustaljen ritam budnosti i sna, tj. odlazak na počinak i buđenje svakog dana u isto vrijeme.
Prostor za učenje:

Kako bi se mogao bolje koncentrirati pri učenju i pisanju domaće zadaće, preporučljivo je da učenik uči uvijek za istim stolom u tihoj prostoriji ugodne temperature (21 C) i dobro osvijetljenoj. Radna ploha ne smije biti svjetla (preporuča se smeđa i zelena boja) i sjajna jer tada dolazi do odsjaja koje jako umara vid i otežava koncentraciju. Ako je učenik dešnjak svijetlo treba dolaziti sa lijeve strane i obrnuto. Kad je moguće treba učiti uz prirodnu rasvjetu, a da se spriječi odsjaj za sunčanih dana prozore prekriti svijetlim platnenim zastorima. Istraživanja su pokazala da nepravilna osvijetljenost radnih ploha može dovesti do oštećenja vida kod učenika.
Vid:

Kako dijete raste, raste i mijenjaju se i njegove oči. To zajedno sa opterećenjem očiju učenjem dovodi do toga da se u školskoj dobi često otkrivaju refrakcijske anomalije i mijenjanu one ranije otkrivene. U okviru ranije spomenutog pregleda za upis u školu, školski liječnik između ostalog provjerava i vid učenike, te ako je potrebno upućuje dijete oftalmologu. U slučaju da dijete dobije naočale potrebno je osigurati da ih redovito nosi, što djeca često izbjegavaju. U trećem razredu osnovne škole liječnici školske medicine ponovno pregledavaju vid učenika, no ako se dijete žali na glavobolju, ako mu oči suze ili su mu bjeloočnice crvene ili se pak žali da ne vidi dobro potreban je dodatan pregled.
Sigurnost na putu do škole:

Stradavanja u prometu bitan je uzrok pobola i smrti djece. Zbog toga poučite svoga školarca osnovnim pravilima ponašanja u prometu, upoznajte ga sa putem do škole, a ako ide biciklom u školu nezaobilazno je nošenje kacige.
I za kraj:

Većina je djece ponosna i sretna zbog polaska u školu. No jedan dio djece posebno prvih dana svog školovanja može pokazivati znakove straha i panike. Emocionalna nezrelost i nespremnost za školu očitovat će se upravo u nemogućnosti samokontrole, te će takva djeca plakati ili imati izljeve agresivnosti. Da se to izbjegne kod djeteta treba poticati pozitivan stav prema školi i učitelju, što zapravo znači da roditelji trebaju djetetu o školi govoriti pozitivno, ne smiju dijete plašiti, školom te ne smiju imati pretjerano velika očekivanja. U savladavanju školskih zadataka roditelji trebaju ohrabrivati djecu govoreći «ti to možeš», te ih poticati na samostalan rad. Svaki uspjeh djeteta treba primijetiti i pohvaliti, a kaznu izbjegavati, posebno fizičku. Roditelji, pomozite svojoj djeci, budite im podrška u školovanju, pa će i za njih vrijediti polovica «Od kolijevke pa do groba najljepše je đačko doba.

Uredila: prim.dr.sc. Marina Kuzman, dr.med.

Autorica: Ivana Pavić Šimetin, dr.med.